Granit je nastao u nizu različitih situacija. Nešto granita nastalo je u zonama rascijepljene kontinentalne ili oceanske kore, ali većina granita je nastala u zonama sudara između kontinenata i oceanske kore, i gdje su kontinenti amalgamirani.
Granit nastao dvama različitim procesima: frakcijskom kristalizacijom bazaltne magme; i topljenjem starije kontinentalne kore. Između ovih krajnjih članova postoji niz hibridnih procesa, uključujući miješanje bazaltne i granitne magme i kontaminaciju bazaltne magme djelomičnim taljenjem različitih vrsta kontinentalne kore
Granit koji sadrži i muskovit i biotitni tinjac naziva se binarni ili dvoliskunski granit. Graniti s dva tinjca obično imaju visok udio kalija i nizak udio plagioklaza, te su obično graniti S-tipa ili A-tipa granita.
Granit ima felzični sastav i češći je u novije geološko vrijeme za razliku od ultramafične drevne magmatske povijesti Zemlje. Felsičke stijene manje su guste od mafičnih i ultramafičnih stijena i stoga teže izbjeći subdukciji, dok bazaltne ili gabroične stijene teže utonuti u plašt ispod granitnih stijena kontinentalnih kratona. Stoga granitne stijene čine temelj svih kopnenih kontinenata.